PASIVNA KUĆA I PVC PROZORI

Leto se nije kao svet ni završilo i nismo još ni odahnuli od tropskih vrućina, a već možemo čuti: „Kakva će nam tek biti zima?“ Ekstremne vremenske prilike i temperaturni kolapsi, ne samo da nas fizički i mentalno šokiraju i iscrpljuju, već su veliki stres i za naš budžet. Koliko nam je klima uređaj pojeo struje ovog leta, kolika će biti cena energenata za grejnu sezonu i slična pitanja, vode nas na novi problem, pitanje rešavanja izolacije i uštede energije.

Svest o uštedi energije i zaštiti životne sredine, u nekim zemljama Evrope i sveta, zaživela je pre više decenija. Krajem XX veka, tačnije 1991. godine u Nemačkoj nastala je prva pasivna kuća, kao težnja stavranju najekonomičnije kuće. Pasivne kuće su građevine, koje ispunjavaju visoke standarde gradnje, predstavljaju veliku uštedu energije i minimalno utiču na životnu sredinu. Ove kuće imaju malu potrebu za dodatnom energijom za zagrevanje, a odlikuju se veoma prijatnim temperaturama tokom zime i leta. Kako to postižu? Pasivne kuće se zagrevaju pasivno, korišćenjem energije nastale u unutrašnjosti same kuće (od električnih uređaja, energije koju oslobađaju sami ukućani), putem solarne energije(preko solarnih panela) i minimalnim dogrevanjem svežeg vazduha.

Da bi se jedna kuća smatrala pasivnom, mora da ispuni utvrđene standarde. Neki od njiih su:

• Maksimalna potrošnja energije za hlađenje ili grejanje ne sme biti viša od 15kw/h m2,
• Maksimalna potrošnja energije za hlađenje, grejanje, toplu vodu i struju ne sme biti viša od 120kw/h m2 godišnje,
• Maksimalna propustljivost vazduha je do 60% po satu pri pritisku od 50pa,

Kako bi ispunila ove standarde, pasivna kuća ona mora imati:

• 100% izolaciju, bez pukotina, rupa ili drugog odvoda energije. Zidovi, podovi, tavanski prostor imaju visoku višeslojnu izolaciju, bez termičkih prekida, čija debljina može biti između 20 i 30cm,
• Specijalnu ventilaciju sa uređajem za izmenjivanje tolote(rekuperatorom),
• Kompaktni oblik kuće, izbegavanje složenijih oblika,
• Ukoliko je moguće, kuću orjentisati prema jugu.

Veoma bitan faktor u funkcionisanju pasivnih kuća jeste njena ventilacija. Sistem ventilacije čine cevi, koje idu od spoljašnje sredine kroz zemlju do uređaja(rekuperatora), a potom do prostorija u unutrašnjosti kuće. Svež vazduh iz spoljašnje sredine ulazi u početnu cev gde se nalaze filteri za prečišćavanje, tako da potpuno čist, bez polena, prašine i drugih nečistoća se kreće dalje kroz cev u zemlji gde se zagreva, a potom nastavlja put do rekuperatora, odnosno izmenjivača toplote. Kod rekuperatora sastaju se otpadni vazduh iz kuće i svež vazduh. Rekuperator ne dozvoljava mešanje ova dva vazduha, ali koristi toplotu od otpanog vazduha i zagreva čist vazduh. Čist vazduh postaje topao i ulazi u kuću, a otpadni se dalje sistemom ventilacije izbacuje napolje. Primera radi, ukoliko je zima i napolju temperatura -5⁰C, prolaskom kroz zemlju vazduh se zagreva, jer je temperatura u zemlji viša, sa oko 10⁰C. Prolaskom kroz zemlju vazduh se zagreva do 15⁰C. Dogrevanjem od odpadnog vazduha čija je temperatura oko 21⁰C, čist vazduh se zagreva do 20⁰C i kao takav ulazi u kuću. Ukoliko su velike zime, pored rekuperatora, vazduh se može dodatno zagrejati grejačima koji se nalaze u samom uređaju.

Pored ventilacije, izolacija je neizostavni i presudni značaj svake pasivne kuće. Značajnu stavku u izolaciji imaju prozori. Kako prozori zahvataju veliku površinu, predstavljaju i velike gubitnike energije, stoga je neophodno ugraditi kvalitetne prozore i vrata, kako bi pasivna kuća imala svoju svrhu. Da bi jedan prozor bio ugrađen u pasivnu kuću, njegova toplotna provodljivost ne sme biti viša od 0,8W/m2K. Postoje različite kombinacije materijala drvo- aluminijum, aluminijum-PVC, ali se kao najekonomičnije rešenje pokazala ugradnja PVC stolarije.

Kvalitet PVC stolarije zavisi od profila, stakla i okova, što znači da PVC stolarija ugrađena u pasivnu kuću mora biti izrađena od kvalitetnih delova. Kao dobro rešenje pokazali su se PVC profili sa standardnih 6 komora, koje su ispunjene izolacionom penom, čime se povećava toplotna izolacija profila. Dodatnom ugradnjom troslojnog LOW -E niskoemisionog stakla, sa ispunom od argona, dobija se toplotna provodljivost koja ne prelazi 0,8W/m2K. Upotrebom PVC stolarije sa ispunjenim komorama, dobija se stolarija koja ispunjava visoke norme pasivnih kuća, a sam proces proizvodnje ove stolarije obavlja se na standardan način, bez dodatnih troškova.

Pasivne kuće danas se upotrebljavaju ne samo u izgradnji stambenih objekata, već i drugih objekata (škole, bolnice, poslovne zgrade). Prednost ovih pasivnih objekata je ušteda 60-80% energije u odnosu na potrošnju konvencionalnih objekata. Izbor materijala ne predstavlja problem u izgradnji pasivnih kuća, budući da se koriste već postojeći materijali. Jedina razlika je što se koriste visokoizolacioni oblici materijala, kao što je to slučaj sa PVC stolarijom. Iako se smatra da je cena izgradnje pasivnih kuća viša za 10% u odnosu na konvencionalne kuće u našoj zemlji ovakav vid gradnje se smatra luksuzom. Nizak životni standard, kao i mala svest o značaju ovih objekata, glavni su razlog male pasivne gradnje. Kako evropski standardi zahtevaju visok stepen uštede energije i zaštite životne sredine, većina zemalja zapadne i severne Evrope sve masovnije usvaja ovaj tip gradnje.

Kakvo je vaše mišljenje povodom pasivnih kuća? Da li biste voleli da i vaš objekat bude deo pasivne gradnje? Ukoliko imate nekih dodatnih pitanja ili saznanja u vezi ove gradnje, nam pišite, biće nam drago da odgovorimo ili zajednički dođemo do novih informacija o gradnji budućnosti.

Za Talaris, Snežana Trtica Graovac